Tko je Robert Podolnjak, čovjek koji će sutra možda postati šef Sabora
Tijekom političke karijere surađivao je s nekoliko političkih stranaka
Nakon što je Božo Petrov, lider Mosta, danas predložio da SDP i HDZ kao predsjednika Sabora podrže Mostovog zastupnika Roberta Podolnjaka, a što su navodno svi koalicijski partneri koalicije Hrvatska raste prihvatili, postoji velika mogućnost da, pristane li na to i HDZ, sutra Hrvatska ipak dobije predsjednika Sabora. Bio bi to barem mali pomak u već višetjednoj postizbornoj trakavici oko konstituiranja nove Vlade.
Pregovori Mosta s dvjema velikim koalicijama oko reformi koje oni smatraju bitnim, u zamjenu za podršku u konstituiranju vlasti, pokazali su da je homogenost ove liste vrlo upitna, pa je tako dosad već nekoliko saborskih zastupnika izabranih s liste Mosta otkazalo poslušnost Nacionalnom vijeću liste, kojemu neki i osporavaju legitimitet.
Robert Podolnjak, koji je na listu Mosta ušao kao nezavisni zastupnik, unatoč tim previranjima sudjelovao je u većini važnih sastanaka s obje koalicije. Ovaj izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, rođen 3. lipnja 1958. u Varaždinu, ustavnopravni je stručnjak čija su mišljenja nerijetko tražili mnogi, pa i udruga U ime obitelji i bivši predsjednik Ivo Josipović. No, o tome više nešto kasnije.
Šarolik politički put
Iako je Podolnjakov politički put prilično šarolik, pa je tako surađivao s gotovo svim relevantnijim političkim strankama u Hrvatskoj (osim SDP-a i HDZ-a), službeno je bio član samo jedne, HSS-a. U toj je stranci bio do 2010. godine, kada je iz nje izašao jer je godinu prije kao kandidat HSS-a izgubio izbore za gradonačelnika Varaždina. Iz politike pak izašao nije, ali otad je nastupao kao nositelj nezavisne liste.
Od sredine osamdesetih pa sve do 2005. godine bio je savjetnik i tajnik u gradskoj upravi Grada Varaždina, a s tog mjesta odlazi jer je dobio posao na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Gradonačelnik je u to vrijeme bio HSLS-ovac Ivan Čehok, s kojim je Podolnjak usko surađivao, a kojeg je podržavao i HNS. Nekoliko je godina kasnije predsjednik varaždinskog Gradskog vijeća Ivan Herman kazao da je Podolnjaku posao na Pravnom fakultetu sredio upravo Čehok, no prof. dr. Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, to je demantirao.
Nakon što je 2009. izgubio izbore na listi HSS-a i godinu poslije izašao iz te stranke, udružio se s Ladislavom Ilčićem, danas predsjednikom ultrakonzervativne stranke Hrast, koji je 2011. bio kandidat za gradonačelnika Varaždina. Podolnjak ga je podržavao i bio kandidat za njegova zamjenika. No, na izborima su propali pa se njihov savez uskoro raspao. Stranka Hrast danas je u HDZ-ovoj Domoljubnoj koaliciji.
Svađa s Brkićem
Nakon lokalnih izbora 2013. godine Podolnjak je kao nositelj nezavisne liste ušao u Gradsko vijeće Varaždina. Ubrzo je postao i član tima ustavnopravnih stručnjaka predsjednika Ive Josipovića, koji su trebali izraditi prijedlog izmjena Ustava. Iduće godine pomagao je udruzi U ime obitelji oko ustavnopravnih aspekata referenduma o izbornom sustavu, koji je ta udruga tražila. Glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić optužio ga je stoga da kao savjetnik predsjednika za ustavnopravna pitanja savjetuje i Željku Markić, no Podolnjak je to zanijekao i kazao da nikad s Markić nije razgovarao, već mu se obratio Krešimir Planinić, voditelj pravnog tima te udruge.
U listopadu ove godine ušao je u Most, i dalje ističući kako nije član nijedne stranke. S Mostom se, kazao je tada, udružio baš zato što nisu tražili od njega da se učlani u stranku, a fokus njegova djelovanja unutar Mosta treba biti lokalna samouprava i referendumske inicijative.
Promijenio prezime
Kao kuriozitet valja istaknuti i da se Podolnjak do 1992. godine prezivao Jovanović. Prezime je, kako je sam kazao, promijenio jer je to bilo ratno vrijeme, supruga mu je bila trudna i nije htjela da njihovo dijete nosi prezime za koje su mnogi tada vezivali isključivo negativne konotacije.
Robert Podolnjak redoviti je član Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Hrvatske udruge za ustavno pravo, Međunarodnog udruženja za ustavno pravo (IACL) te Hrvatskog politološkog društva. Objavio je tri znanstvene monografije: “Federalizam i republikanizam: Stvaranje američkog ustava” (2004.), “Neposredan izbor (grado)načelnika i župana: Europska iskustva i hrvatski izazov” (2005.), “(Grado)načelnik i vijeće: Novi institucionalni okvir hrvatske lokalne samouprave u komparativnoj perspektivi” (2010) te više od 70 radova u znanstvenim časopisima, zbornicima i drugim publikacijama.
Bio je član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika 2008. – 2011. i član Radne skupine Vlade RH za promjene Ustava Republike Hrvatske 2009. – 2010.